Borovi – sadnja bora u dvorištu, vrste, simbolika i izbor zimzelenog stabla

Borovi su među najprepoznatljivijim zimzelenim stablima. Njihova zelena ili srebrnasta boja tijekom cijele godine, karakterističan miris smole, pravilna ili slikovito razgranata krošnja i sposobnost da prežive različite uvjete razlog su zbog kojeg ih ljudi sade u vrtovima, okućnicama, parkovima i većim zelenim površinama.

No kada netko kaže da želi „posaditi bor u dvorištu“, pitanje je zapravo – koji bor?

Jer nisu svi borovi jednaki. Neke vrste mogu narasti nekoliko desetaka metara i nakon nekoliko desetljeća postati dominantno stablo u vrtu, dok druge ostaju relativno niske i prikladne su za kamenjare, gredice ili manje okućnice.

Osim toga, u svakodnevnom govoru pod „borovima“ često se podrazumijevaju i druga zimzelena stabla koja pripadaju istoj široj skupini četinjača – primjerice obična smreka, srebrna smreka, Nordmann jela i Pančićeva omorika.

Zato prije sadnje treba dobro razmisliti što zapravo želite postići.

Želite li veliko stablo koje će desetljećima biti dio vrta? Zimzelenu živicu? Dekorativno stablo ispred kuće? Srebrnastu boju iglica? Ili možda drvce koje ćete tijekom nekoliko godina koristiti kao božićno drvce, a zatim posaditi u vrt?

Bor nije isto što i smreka ili jela

Botanički gledano, borovi pripadaju rodu Pinus, dok smreke pripadaju rodu Picea, a jele rodu Abies.

U svakodnevnom govoru razlika se često izgubi jer sve su to zimzelene četinjače iz porodice borovki. Hrvatska enciklopedija u porodicu borovki ubraja borove, smreke, jele, ariše i druge četinjače.

Zato ćemo u ovom vodiču obraditi i prave borove, ali i vrste koje se kod nas često kupuju, sade ili koriste kao božićna drvca.

To je posebno važno ako tražite:

• bor za dvorište
• bor za vrt
• zimzeleno stablo
• ukrasnu četinjaču
• bor za živicu
• brzo rastuće zimzeleno stablo
• božićno drvce za sadnju
• Nordmann jelu
• srebrnu smreku
• običnu smreku
• Pančićevu omoriku.

Zašto posaditi bor u dvorištu?

Bor može biti puno više od običnog zelenog stabla.

Dobro odabrana četinjača može postati središnji element cijelog vrta. Može označavati ulaz u kuću, stvarati hladovinu, zakloniti pogled susjeda, zaštititi dio dvorišta od vjetra ili jednostavno dati vrtu izgled tijekom cijele godine.

Za razliku od listopadnog drveća, većina popularnih četinjača ne ostaje potpuno gola tijekom zime.

To je jedna od njihovih najvećih prednosti.

U vrtu u kojem tijekom zime nestane većina lišća i boja, zimzelena stabla ostaju vizualno prisutna.

Borovi su također prilagodljivi. Različite vrste uspijevaju u vrlo različitim uvjetima, od hladnijih kontinentalnih područja do mediteranskih krajeva. Mnoge vrste dobro podnose sunce, a pojedini borovi mogu uspijevati i na siromašnijim, kamenitim ili suhim tlima.

Bor u dvorištu – što treba znati prije sadnje?

Najveća pogreška kod sadnje bora jest gledati samo kako stablo izgleda dok je malo.

Malo drvce u rasadniku može izgledati savršeno za mali vrt.

Ali treba zamisliti kako će izgledati za 10, 20 ili 30 godina.

Neke vrste borova mogu dosegnuti desetke metara visine. Primjerice, obični i crni bor mogu narasti približno do 30 metara.

Zato prije sadnje treba provjeriti:

• konačnu visinu stabla
• širinu krošnje
• brzinu rasta
• koliko prostora zauzima korijen
• koliko je udaljeno od kuće
• koliko je udaljeno od susjedne parcele
• hoće li jednog dana zasjenjivati kuću
• hoće li smetati električnim vodovima
• kakvo je tlo
• koliko je položaj osunčan.

Najvažnije pravilo: ne sadite veliko stablo tamo gdje za nekoliko desetljeća nema dovoljno prostora.

Gdje posaditi bor?

Većini borova odgovara sunčan položaj.

To je važno uzeti u obzir već prilikom planiranja vrta. Ako bor posadite na mjesto koje će nekoliko sati dnevno biti u dubokoj sjeni kuće ili velikog stabla, ne možete očekivati isti razvoj kao na otvorenom i osunčanom položaju.

Kod sadnje treba uzeti u obzir i buduću veličinu krošnje.

Bor posađen preblizu kući može nakon mnogo godina postati problem, iako je prvih nekoliko godina izgledao kao idealno rješenje.

Posebno treba paziti na sadnju neposredno uz:

• temelje
• terase
• bazene
• cijevi
• ograde
• prometnice
• nadzemne vodove.

Kako posaditi bor?

Sadnja bora nije posebno komplicirana, ali nekoliko detalja značajno utječe na početak rasta.

Najprije treba pripremiti dovoljno veliku sadnu jamu. Ona treba omogućiti da se korijen pravilno rasporedi bez savijanja i gužvanja.

Kod biljke uzgojene u posudi korijenov grumen treba sačuvati što cjelovitijim.

Stablo se postavlja na odgovarajuću dubinu – ne treba ga saditi preduboko.

Nakon sadnje zemlju treba dobro zaliti kako bi se uklonili veći zračni džepovi oko korijena.

Tlo oko biljke može se prekriti slojem organskog malča, ali malč ne treba naslanjati izravno na deblo.

Prvih nekoliko mjeseci posebno je važno pratiti vlagu tla.

Velika pogreška je pretpostaviti da zimzelena biljka nakon sadnje više ne treba vodu.

Kada saditi bor?

Vrijeme sadnje ovisi o vrsti, načinu uzgoja biljke i vremenskim uvjetima.

Biljke uzgojene u posudama mogu imati širi termin sadnje nego biljke s osjetljivim ili golim korijenom.

Za kućni vrt najvažnije je izbjegavati ekstremno vruće, sušno ili smrznuto tlo.

U kontinentalnoj Hrvatskoj jesenska sadnja često je vrlo pogodna jer biljka može razvijati korijen prije početka intenzivnog proljetnog rasta.

Proljetna sadnja također je moguća, ali tada treba posebno paziti na zalijevanje tijekom prvih toplijih mjeseci.

Koji bor posaditi u dvorištu?

Ne postoji jedan najbolji bor za svako dvorište.

Izbor treba ovisiti o prostoru i cilju.

Među pravim borovima posebno su zanimljivi obični bor, crni bor, planinski bor, pinija i različite druge vrste i kultivari.

Obični bor – Pinus sylvestris

Obični bor jedan je od najpoznatijih europskih borova.

Prepoznatljiv je po vitkom deblu, karakterističnoj krošnji i često crvenkastosmeđoj kori u gornjim dijelovima debla.

To nije idealan izbor za svako malo dvorište jer s vremenom može postati veliko stablo.

Najbolje ga je koristiti tamo gdje ima dovoljno prostora.

Crni bor – Pinus nigra

Crni bor posebno je zanimljiv za uvjete u kojima treba izdržljivo stablo.

Dobro podnosi sunce i suša mu uglavnom manje smeta nego nekim drugim vrstama. Hrvatska enciklopedija navodi da crni bor dobro uspijeva i na siromašnim i suhim krškim tlima.

U većem vrtu može biti vrlo dojmljivo soliterno stablo.

Ipak, treba računati na njegovu konačnu veličinu.

Planinski bor – Pinus mugo

Ako želite bor, ali nemate prostora za veliko stablo, planinski bor može biti puno zanimljiviji izbor.

Pinus mugo, poznat kao planinski bor ili krivulj, prirodno raste u planinskim područjima i često raste više u širinu nego u visinu.

U ukrasnom vrtlarstvu posebno je zanimljiv za kamenjare, kosine i manje površine. Postoje brojni niski kultivari poput 'Mops', 'Mini Mops', 'Gnom' i drugih.

Za mali vrt često je mnogo logičniji izbor od sadnje velikog bora.

Pinija – Pinus pinea

Pinija je jedan od najprepoznatljivijih mediteranskih borova.

Ima karakterističnu široku, kišobranastu krošnju i snažan mediteranski karakter.

Osim dekorativnosti zanimljiva je i zbog pinjola, jestivih sjemenki koje se koriste u prehrani.

Pinija može dosegnuti veliku visinu i širinu, pa je prikladna prvenstveno za veće vrtove i mediteranske krajeve.

Srebrna smreka – zašto je toliko popularna?

Srebrna smreka, odnosno Picea pungens, jedna je od najdekorativnijih četinjača koje se sade u vrtovima.

Za razliku od klasične zelene smreke, njezine iglice mogu imati izrazito plavkastu do srebrnastu boju.

Upravo zbog toga srebrna smreka može biti vrlo efektna kao soliter ispred kuće.

Može se koristiti i u većim skupinama, ali kod sadnje treba voditi računa o konačnoj veličini stabla.

Srebrna smreka popularna je i kao božićno drvce. Posebno je cijenjena zbog dekorativne boje iglica i karakterističnog mirisa.

Ako želite da jedno stablo bude vizualna „točka“ vrta, srebrna smreka može biti izvrstan izbor.

Obična smreka – klasičan izbor

Obična smreka, Picea abies, jedna je od klasičnih europskih četinjača.

Nije toliko dekorativno „neobična“ kao srebrna smreka, ali upravo je zbog svoje klasične zelene boje mnogima prvi izbor.

Ima intenzivan miris crnogorice i tradicionalni izgled.

Obična smreka može postati veliko stablo, pa ni kod nje ne treba zanemariti buduću veličinu.

Ako imate dovoljno prostora i želite tradicionalnu zimzelenu četinjaču, obična smreka može biti vrlo dobar izbor.

Nordmann jela – elegantno stablo za vrt

Nordmann jela, odnosno Abies nordmanniana, poznata je i kao kavkaska jela.

Kod nas je posebno poznata kao kvalitetno božićno drvce.

Prepoznatljiva je po pravilnom, elegantnom obliku i mekanim iglicama koje ne bodu poput iglica nekih smreka.

Kod odabira drvca važno je razlikovati jelu od smreke. Iglice jele su plosnatije, dok smreka ima karakteristične četverobridne iglice.

Nordmann jela može biti vrlo lijepo stablo u većem vrtu, ali ni nju ne treba promatrati samo kao malo božićno drvce. Ako je posadite u tlo i ima odgovarajuće uvjete, nastavit će rasti.

Pančićeva omorika – jedna od najzanimljivijih četinjača

Pančićeva omorika, Picea omorika, posebna je zbog svog vrlo karakterističnog uskog i elegantnog oblika.

Za razliku od široko rastućih četinjača, omorika može djelovati vrlo vitko i uspravno.

Zbog toga je zanimljiva za vrtove u kojima želite visinu bez dojma da je cijeli prostor zauzela široka krošnja.

Pančićeva omorika prirodno je vezana uz područje Balkana i predstavlja zanimljiv izbor za one koji žele nešto drugačije od klasične smreke.

Borovi kao živa ograda

Kada se spomene živa ograda, većina ljudi pomisli na tuju, lovorvišnju ili fotiniju.

Međutim, i četinjače mogu poslužiti za stvaranje zelenog zaslona.

Ovdje je ipak potrebno razlikovati borove od drugih četinjača.

Za klasičnu gustu i pravilnu živicu pravi borovi uglavnom nisu prvi izbor.

Borovi prirodno imaju drugačiji oblik rasta i ne podnose rezidbu na isti način kao neke druge biljke koje se tradicionalno koriste za formalne živice.

Ako želite zimzelenu ogradu, treba razmotriti cijeli izbor četinjača, uključujući tuje, čemprese, tise i druge vrste.

Planinski bor može biti zanimljiv za niže, prirodnije formirane zelene barijere, osobito na kosinama i kamenjarima.

Zašto nije svaki bor dobar za živicu?

Kod živice želimo da biljka:

• dobro podnosi rezidbu,
• grana se od baze,
• brzo popunjava prostor,
• ostane dovoljno gusta,
• može se održavati na željenoj visini.

Mnoge vrste bora nisu prirodno oblikovane za takav način uzgoja.

Zato je za visoku formalnu živicu često bolje razmotriti druge četinjače.

Ako vam je cilj zeleni zid za privatnost, izbor vrste treba napraviti prema funkciji, a ne samo prema tome kako izgleda pojedinačna sadnica.

Bor kao prirodna zaštita privatnosti

Ipak, veće četinjače mogu vrlo učinkovito zakloniti pogled.

Umjesto klasične ograde moguće je kombinirati:

• drvenu ili zidanu ogradu,
• niže grmlje,
• nekoliko viših četinjača,
• postojeća stabla,
• prirodnije skupine biljaka.

Takav vrt često izgleda prirodnije od potpuno pravilnog reda jednakih biljaka.

Kod većih parcela može se postići vrlo lijep efekt kombinacijom različitih visina.

Simbolika bora

Bor ima vrlo snažnu simboliku.

Budući da ostaje zelen tijekom zime, često predstavlja:

život, trajnost, snagu, izdržljivost, obnovu i dugovječnost.

U mnogim kulturama zimzelene biljke povezivale su se sa životom koji traje i tijekom najhladnijeg dijela godine.

Upravo zato zimzelene četinjače imaju posebno mjesto u božićnoj tradiciji.

Božićno drvce danas najčešće povezujemo s jelom ili smrekom, ali kroz povijest su se kao božićna drvca koristile različite vrste zimzelenih četinjača.

Zimzeleno stablo tako nije samo ukras.

Ono simbolizira život i nadu u razdoblju godine kada priroda izgleda kao da miruje.

Zašto je bor povezan s Božićem?

Božićno drvce jedna je od najpoznatijih tradicija povezanih sa zimzelenim četinjačama.

Danas se koriste različite vrste, a među najpopularnijima su obična smreka, srebrna smreka, Nordmann jela i Pančićeva omorika.

Izbor između njih najčešće ovisi o izgledu, mirisu, trajnosti iglica, gustoći grana i cijeni.

Ali postoji još jedna zanimljiva mogućnost.

Drvce ne mora završiti nakon Božića.

Ako je kupljeno s namjerom sadnje i ima odgovarajuću korijensku balu ili je uzgojeno u posudi, može nakon blagdana postati dio vrta.

Može li se božićno drvce posaditi u dvorište?

Može, ali nije svako drvce prikladno za sadnju.

Najvažnije je razlikovati:

rezano drvce

od

drvca s očuvanim korijenom, uzgojenog u posudi ili odgovarajuće korijenske bale.

Rezano drvce nema funkcionalan korijen i ne može se nakon Božića jednostavno posaditi u vrt.

Kod drvca namijenjenog sadnji potrebno je paziti na njegovu prilagodbu unutarnjim uvjetima.

Ako se biljka iz hladnog vanjskog prostora unese u vrlo toplu kuću na dulje vrijeme, može početi reagirati na toplinu i promjenu uvjeta.

Zato drvce koje planirate kasnije posaditi treba od početka tretirati kao živu biljku.

Borovi Crnković – uzgoj i izbor božićnih drvaca

Ako tražite prirodno božićno drvce koje nakon blagdana želite zadržati ili jednostavno želite saznati više o različitim vrstama, korisno je pogledati ponudu i informacije proizvođača.

Borovi Crnković – prirodna božićna drvca

Obitelj Crnković bavi se uzgojem borova više od 15 godina, a među vrstama koje uzgaja navodi običnu smreku, srebrnu smreku, Nordmann jelu i Pančićevu omoriku.

To je posebno zanimljivo kupcima koji ne žele samo „bilo kakav bor“, nego žele znati koju vrstu kupuju.

Koje drvce odabrati?

Ako vam je najvažniji izgled, izbor može biti vrlo jednostavan.

Želite srebrnastu ili plavkastu boju?
Razmislite o srebrnoj smreci.

Želite tradicionalno zeleno božićno drvce?
Obična smreka ostaje klasičan izbor.

Želite mekane iglice i elegantan izgled?
Nordmann jela vrlo je zanimljiva.

Želite vitko i posebno stablo?
Pančićeva omorika može biti izvrstan izbor.

Želite pravi bor za veći vrt?
Razmotrite obični ili crni bor.

Imate mali vrt?
Pogledajte patuljaste kultivare planinskog bora.

Želite mediteranski ugođaj?
Pinija može biti izuzetno dekorativna, ali samo ako prostor i klima odgovaraju njezinim potrebama.

Borovi za mali vrt

Kod malog vrta najveća pogreška je kupiti biljku prema sadašnjoj veličini.

Ako imate dvorište od nekoliko stotina četvornih metara, veliko stablo koje će jednog dana zauzeti desetke četvornih metara možda nije najbolji izbor.

Umjesto toga razmotrite:

• patuljaste borove,
• niže kultivare,
• spororastuće četinjače,
• uži habitus,
• stabla koja se mogu pravilno pozicionirati kao soliteri.

Planinski bor posebno je zanimljiv jer postoji velik broj ukrasnih oblika koji ostaju znatno manji od klasičnih visokih borova.

Borovi za veliko dvorište

Ako imate veliku okućnicu, mogućnosti su puno veće.

Veliko stablo može biti centralna točka vrta.

Možete ga posaditi:

• kao soliter na travnjaku,
• uz prilaz,
• na rubu parcele,
• u skupini,
• u pozadini vrta,
• uz veći objekt gdje ima dovoljno prostora.

Kod velikih parcela posebno lijepo izgledaju kombinacije različitih četinjača.

Primjerice, nekoliko visokih stabala može biti pozadina, dok se ispred njih sade niže vrste i grmlje.

Koliko brzo raste bor?

Brzina rasta jako ovisi o vrsti, kultivaru, tlu, vodi, položaju i klimatskim uvjetima.

Zato nije dobro vjerovati univerzalnim tvrdnjama poput „ovaj bor raste jedan metar godišnje“.

Neke vrste i kultivari rastu relativno brzo, druge sporije.

Kod kupnje treba pitati za konačnu veličinu biljke, a ne samo za njezinu trenutnu visinu.

To je posebno važno kod sadnje uz kuću.

Treba li bor orezivati?

Većina borova ne zahtijeva redovitu rezidbu kako bi preživjela.

Međutim, rezidba se ponekad provodi radi oblikovanja ili uklanjanja suhih, oštećenih ili problematičnih grana.

Kod borova treba biti oprezan s jakim rezanjem starog drva.

Za razliku od nekih živica koje se mogu snažno skratiti i ponovno potjerati iz starog drva, borovi često ne reagiraju jednako.

Ako želite biljku koju ćete svake godine snažno oblikovati u geometrijsku živicu, bolje je odabrati vrstu koja je prirodno pogodnija za takav način uzgoja.

Bor i suša

Mnoge vrste borova poznate su po relativno dobroj otpornosti na sušne uvjete, ali to ne znači da nakon sadnje ne trebaju vodu.

Mlada biljka ima potpuno drugačiji korijenski sustav od velikog odraslog stabla.

Prve godine nakon sadnje posebno su važne.

Dobro razvijen korijen s vremenom omogućava biljci bolje korištenje vode iz tla, ali početak uzgoja zahtijeva pažnju.

Bor i sunce

Borovi uglavnom vole puno svjetla.

Zbog toga su posebno zanimljivi za otvorene, sunčane vrtove.

Ako želite posaditi četinjaču na tamno i vlažno mjesto između visokih zgrada, bor možda neće biti najbolji izbor.

Prilikom odabira treba gledati stvarne uvjete parcele, a ne samo katalog biljke.

Najčešće pogreške kod sadnje bora

1. Sadnja preblizu kući

Malo drvce izgleda bezazleno, ali odraslo stablo može zauzeti mnogo prostora.

2. Biranje vrste samo prema izgledu

Lijepa fotografija nije dovoljna. Treba znati konačnu veličinu biljke.

3. Premalo prostora između biljaka

Ako sadite više četinjača, razmak treba prilagoditi njihovoj konačnoj širini.

4. Pretjerano zalijevanje

Zimzelena biljka ne znači biljka koja voli stalno mokro tlo.

5. Nedovoljno zalijevanje nakon sadnje

Mlada biljka mora imati dovoljno vlage dok ne razvije novi korijen.

6. Sadnja velikog stabla ispod električnih vodova

Ono što danas izgleda dovoljno udaljeno možda za desetljeća više neće biti.

7. Očekivanje da će svaki bor biti dobra živica

Borovi nisu automatski zamjena za tuju ili druge biljke koje se koriste za formalne živice.

Borovi, smreke i jele – što odabrati?

Bor kao investicija u izgled vrta

Sadnja drveta nije kratkoročno uređenje vrta.

To je odluka koja može trajati desetljećima.

Zato bor treba promatrati kao dio budućeg krajobraza.

Danas kupujete biljku visoku jedan ili dva metra.

Za desetljeće gledat ćete potpuno drugačiji vrt.

Za dvadeset godina stablo može biti jedan od njegovih najvažnijih elemenata.

A za nekoliko desetljeća može postati stablo koje će pamtiti cijela obitelj.

U tome je posebna vrijednost sadnje stabala.

Bor u dvorištu – zaključak

Borovi i druge zimzelene četinjače mogu biti izvrstan izbor za dvorište, ali samo ako je vrsta odabrana prema prostoru i uvjetima.

Ako imate velik vrt, možete si priuštiti veliko i dojmljivo stablo poput crnog ili običnog bora.

Ako imate malo dvorište, zanimljiviji izbor mogu biti patuljasti oblici planinskog bora.

Ako želite izrazito dekorativnu boju, srebrna smreka može biti pravi izbor.

Ako želite elegantno drvce s mekanim iglicama, Nordmann jela ima svoje posebne prednosti.

Ako želite usko i neobično stablo, Pančićeva omorika može biti vrlo zanimljiva.

A ako želite tradicionalno božićno drvce, obična smreka i dalje ima svoje mjesto.

Najvažnije je ne kupovati biljku samo prema tome kako izgleda danas.

Kupujete stablo za budućnost.

Zato prije sadnje uvijek provjerite konačnu veličinu, uvjete koje biljka zahtijeva i prostor koji joj možete dugoročno osigurati.

Za izbor prirodnog božićnog drvca, informacije o vrstama i ponudu uzgojenih drvaca možete pogledati na stranici Borovi Crnković.

borovicrnkovic.com.hr – Borovi Crnković

Prirodno drvce ne mora biti samo ukras za nekoliko tjedana. Uz pravilan izbor i odgovarajuće uvjete, može postati dio vašeg vrta i obiteljske priče koja traje godinama.